Wednesday, December 2, 2009

Neće dati da brod `Hrvatska´ potone u kaos

Njegov plan je spriječiti propadanje hrvatskog društva u još dublji socijalni kaos te započeti proces dubinske institucijske preobrazbe.
Neće dati da brod `Hrvatska´ potone u kaos
Najnoviji članci
Tekst:
T.Š.

Nezavisni kandidat Josip Jurčević rođen je 1951. godine u Studencima, općina Imotski. Od početka osnovne škole neprekidno živi u Zagrebu. Oženjen je i otac je sedmero djece.

Tijekom svog djelovanja, Josip Jurčević se trudi ukazati na iskazivanje socijalne solidarnosti i snošljivosti, kao i dosljednosti u zastupanju ideje općeg dobra i humanističkih načela. Takva i slična načela provodi i u svojim djelima i govorima.

Organizirao je i izlagao na 80-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, vodio sedam znanstvenoistraživačkih projekata, autor je, suautor i urednik u 40-ak knjiga, autor je 30-ak znanstvenih i stručnih radova te stručni suradnik u 14 dokumentarnih filmova.

Zbog Hrvatskog proljeća nije mogao dobiti stalno zaposlenje

Njegovo djelovanje se očituje i u civilnom društvu na zastupanju i promicanju ljudskih prava, ostvarivanju socijalne kohezije, te umrežavanju nevladinih organizacija i pružanju pomoći udrugama iz Hrvatskog domovinskog rata.

Održao je 500-ak tribina, javnih predavanja i predstavljanja, napisao 200-ak novinskih članaka, sudjelovao u 300-ak televizijskih i radijskih emisija, organizirao i sudjelovao u 50-ak javnih okupljanja, prosvjeda i građanskih inicijativa o najaktualnijim društvenim i političkim pitanjima.

Bio je i sudionik studentskog dijela Hrvatskog proljeća u periodu 1970. i 1971. godine, zbog čega, kako tvrdi, poslije diplomiranja nije mogao dobiti stalno zaposlenje. Dragovoljac je Hrvatskog domovinskog rata od ljeta 1991. godine. Jedan je od osnivača Uprave za informativno-psihološko djelovanje Ministarstva obrane Republike Hrvatske, unutar kojeg je osnovao i bio prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a. U Hrvatskoj je vojsci bio do ljeta 1992. godine.

Nije se učlanjivao u stranke


Prvo stalno zaposlenje ostvario je krajem 1994. godine, u državnoj Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, a od 1997. godine stalno je zaposlen u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Član je nekoliko nevladinih udruga i organizacija. Od osnivanja do raspuštanja, u periodu od 2004. do 2009. godine, bio je član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije.

Na prijedlog obrane, svjedok-ekspert je u procesu koji se u Haagu vodi protiv šestorice optuženih Hrvata iz BiH.

Josip Jurčević nije bio član Saveza komunista Jugoslavije, niti se nakon 1990. godine učlanjivao u novonastale stranke. Kao program koji bi provodio ukaže li mu se povjerenje na izborima, smatra da je iznimno važno ''započeti s procesom dubinske institucijske preobrazbe u Hrvatskoj, kako hrvatsko društvo ne bi potonulo u još dublji, nekontrolirani socijalni kaos''.