Vjernička pitanja predsjedničkim kandidatima | ||||
 | ||||
| ||||
| Uredništvo Glasa Koncila zamolilo je sve predsjedničke kandidate da odgovore na šest pitanja koje bi im postavili katolički vjernici polazeći od zadaće predsjednika da bdije nad provedbom Ustava Republike Hrvatske. U ovom broju donosimo odgovore na prva tri pitanja kao i podsjećanje na izvorni ustavni tekst koji je uporište za postavljeno pitanje.
BANDIĆ - Hrvatska predugo živi u atmosferi ratnih i poratnih trauma, svađa, nejedinstva oko temeljnih nacionalnih interesa i bez razvojne vizije, što se odražava kao pad kvalitete života građana koji su stvaranje samostalne Hrvatske dočekali s velikim nadama. Bit ću predsjednik koji će pridonositi hrvatskom zajedništvu, postizanju konsenzusa oko ključnih nacionalnih interesa i nadilaženju svih mogućih podjela. Bit ću predsjednik koji okuplja i potiče, motivira i usmjerava... Želim okupiti sve ljude dobre volje koji žele napredniju i odgovorniju Hrvatsku, bez obzira na njihove stranačke boje. Hrvatskoj treba vratiti ponos i dostojanstvo. Treba nam povratak korijenima i svojevrsna duhovna obnova. To će biti najbolje oruđe za očuvanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta te kršćanskih univerzalnih vrijednosti u doba globalizacije i svekolikih drugih izazova. HEBRANG - Moj slogan »Za europsku i ponosnu Hrvatsku« dio je programa u kojem sam upozorio na potrebu duhovne obnove, vraćanja državotvornog ponosa, u što se uklapa njegovanje tradicionalnih vrijednosti i odnos prema vjeri. Budući predsjednik mora zagovarati pravo isticanja vjerskih obilježja i jačanje obitelji. JOSIPOVIĆ - Pred Hrvatskom je razdoblje konsolidacije, usklađivanja i prilagođivanja njezina nacionalnog života, kao i njezina demokratskog sustava i institucija unutar europskih i svjetskih integracija, u čijim će okvirima morati zaštititi i promicati što bogatiji i svestraniji razvoj svojeg identiteta i uvjete svojega postojanja. Rukovodit ću se i socijalnim naukom Crkve i neću tolerirati očito nepoštovanje i nedovoljno zalaganje za izgradnju pravne države, baš kao i ignoriranje europskoga demokratskog duha u institucijama od javnog interesa - od najviših do najnižih. JURČEVIĆ - I u proteklih 20 godina, kao i u ranijoj povijesti, hrvatska nacija je bila izložena mnogobrojnim silnicama i interesima koji su na različite načine ometali, usporavali i razarali proces nacionalne i socijalne integracije u Hrvatskoj. Nažalost, u tome su - sada i nekada - veoma često sudjelovale i državne i društvene institucije u Hrvatskoj. U svojem javnom djelovanju i dosada sam ulagao sve svoje znanje i mogućnosti u ostvarivanje nacionalne integracije i socijalne kohezije, a to ću svakako činiti i s predsjedničkog položaja. Pritom sam potpuno svjestan, i o tome sam napisao niz knjiga i članaka, da se hrvatski nacionalni, socijalni i kulturni identitet temelji na povijesnoj baštini sustava univerzalnih kršćanskih vrijednosti, te da se samo na tome temelju može i nadalje njegovati hrvatsko zajedništvo i ostvarivati uspješna hrvatska budućnost. KAJIN - Danas se Hrvatska brani poštenjem i striktnom primjenom ustava, poštujući i njegujući predstavničku, izvršnu i sudsku vlast. Jednom riječju, da svatko radi svoj posao u duhu zakona i po vlastitoj savjesti, a u zemlji u kojoj je velik dio građana rimokatoličke vjeroispovijesti, vlast ne može, ni da hoće, odstupati od univerzalnih kršćanskih vrijednosti. MIKŠIĆ - U prvom redu želim se dotaknuti hrvatskoga teritorijalnog suvereniteta koji je nepovrediv. Ni kap hrvatskog mora, ni pedalj hrvatskog teritorija nije predmet nikakvih pregovora, niti se može dati Sloveniji, ni prodati EU-u. Mi ne trebamo mrvice sa stola EU-a, niti ćemo živjeti od njih kao što Izrael živi od pomoći SAD-a. Mi ćemo sami zaraditi za svoj boljitak. Zemlje s kojima trebamo surađivati i koje nam trebaju biti uzor jesu zemlje poput Švicarske, Finske... Čvrstim pregovorima s EU-om podići će se dostojanstvo hrvatskog naroda. U EU ne trebamo ulaziti na koljenima, nego, kada za to dođe vrijeme, čvrsti i nezavisni. PRIMORAC - Republika Hrvatska nalazi se na svojevrsnoj prekretnici. Predsjednički izbori 2010. godine ključni su trenutak koji će odrediti daljnji smjer njezina razvoja. Kriza je danas zahvatila sve segmente društva. Neki od stupova hrvatskoga društva, poput rada, poštenja, obiteljskih vrijednosti i domoljublja, ozbiljno su narušeni. Građani Hrvatske u trenucima ovakve gospodarske, moralne i duhovne krize sve više gube nadu. Zalažem se za ujedinjenu zemlju koja je već umorna od umjetnih podjela na lijeve i desne, na sjever i jug, na mlade i stare, vrijeme je da Hrvatskoj vratimo osmijeh da bude zemlja ponosnih ljudi, perspektivne mladosti i dostojanstvene starosti. PUSIĆ - Hrvatska država mora se postaviti prema izgradnji identiteta države u kojoj su svi građani politički Hrvati, a etnički ono što stvarno jesu. S Hrvatima izvan Hrvatske moramo graditi dobru komunikaciju i suradnju. S Hrvatima u Bosni i Hercegovini moramo razraditi sve mogućnosti suradnje. Posebno mislim na europske reforme koje su provedene u Hrvatskoj, a mogu se primijeniti u BiH. Gospodarski trebamo osigurati suradnju na prekograničnim projektima za koje se financiranje može osigurati iz europskih fondova. Trebamo ulagati u obrazovanje Hrvata u BiH i tome dati više pažnje. Hrvatska treba promovirati sve univerzalno prihvaćene vrijednosti čovječanstva te osigurati slobode pojedinim crkvama i vjerskim zajednicama da promiču svoja uvjerenja. ŠKARE-OŽBOLT - Nacionalno jedinstvo i hrvatski nacionalni identitet naše su najveće vrednote i, kao predsjednica, zalagala bih se da se one bolje čuvaju i njeguju. Velik sam protivnik sveopće amerikanizacije i iskrivljavanja hrvatskoga kulturnog identiteta. Zalagala bih se i za to da svaki pojedinac živi kršćanske univerzalne vrijednosti jer samo tako Hrvatska će biti sretna zemlja, zemlja na koju će njeni građani biti ponosni i, napokon, zemlja koja će se u svijetu poštivati. TUĐMAN - Hrvatska država je stvorena na ideji pomirbe i ta povijesno prokušana jednadžba recept je za novu solidarnost i pravedno društvo u kojem će država skrbiti da svaki pojedinac može imati jednaku priliku da svoje prirodne i stečene sposobnosti iskoristi na vlastitu dobrobit, kao i dobrobit zajednice u cjelini. Hrvatska kultura svoje tradicijske kršćanske vrijednosti baštini još od ranoga srednjeg vijeka, a s obzirom na posebnost prostora, upravo je tijekom stoljetne borbe njih ugradila kao sastavni dio svoga identiteta. VIDOŠEVIĆ - Sretan sam da se nacionalno jedinstvo potvrdilo tijekom Domovinskog rata kada su se sve strukture i slojevi hrvatskog društva bez obzira na predznak stavili u službu stvaranja i obrane Hrvatske države i hrvatskoga nacionalnog bića. To uključuje i izvandomovinsku Hrvatsku kao i hrvatski narod koji živi u susjednim državama. Mislim da je Domovinski rat time postao uzor i model jedinstva za sve buduće naraštaje hrvatskoga naroda i građane RH. Kulturni identitet hrvatskoga naroda, kao uostalom i svakoga drugog europskog naroda, nastajao je i počiva na univerzalnim vrijednostima koje je kršćanstvo donijelo svijetu. Tu tradiciju treba brižljivo njegovati. VUKŠIĆ - Cilj mi je da se Hrvati konačno prestanu dijeliti na »ustaše« i »partizane«. Od povijesti ne možemo pobjeći, ali je vrijeme da se sve snage u društvu zauzmu da ne dolazi do toga da mladi ljudi nose teret povijesti i biraju strane. Trebaju o prošlosti znati, radi istine same, ali mlade moramo usmjeravati prema budućnosti. Na mladima svijet ostaje, moramo ih učiti da misle svojom glavom, to je najteži zadatak, misliti svojom glavom i ne činiti nikom ništa što ne bi željeli da nama drugi čine.
BANDIĆ - Odlučno ću se zauzimati za reformu pravosuđa, promjenu birokratskog mentaliteta i reformu državne administracije, reformu sustava javne nabave, progon svih oblika kriminala, borbu protiv korupcije i nepotizma, za jaču kontrolu rada poduzeća u državnom vlasništvu, depolitizaciju menadžerskih pozicija u tim tvrtkama, te formiranje depolitiziranih kompetentnih i odgovornih nadzornih odbora... To je ključ našeg napretka, na tome ću insistirati. Gospodarski razvoj uz socijalnu osjetljivost, ali i zapošljavanje kao najbolji oblik socijalne skrbi, vidim kao ključnu zajedničku zadaću u ovom petogodišnjem mandatu. Posebnu ću pozornost dati mladima, kojima se mora osigurati pravedna i jednaka dostupnost obrazovanja i zapošljavanja. HEBRANG - Pravedni kapitalizam, što znači da u raspodjeli ukupnih dobara moraju biti uključeni i oni koji, ne svojom krivnjom, ne mogu sudjelovati u tržišnoj utakmici. Zato treba ojačati evidenciju takvih građana u centrima za socijalnu skrb i poticati cjelokupno društvo da prihvati brigu o socijalno ugroženima. JOSIPOVIĆ - Moj je prioritet borba protiv kriminala i korupcije. Naporno ću raditi na poštovanju supsidijarnosti i proporcionalnosti u društvu, državi i crkvenim i vjerskim zajednicama, te na porastu duha solidarnosti, napose s najpotrebnijima i najzapostavljenijima. Inicirat ću i promjene u poreznom sustavu. Bogatiji moraju više participirati u socijalnim potrebama. Potrebna je i revizija mirovina. Isto tako, poticat ću suradnju države s nedržavnim institucijama koje imaju naglašen socijalni program, što, prije svega, uključuje i Crkvu. JURČEVIĆ - Ustavom je Hrvatska određena kao socijalna država u kojoj su svi državljani ravnopravni. Dosadašnja praksa korumpiranih državnih institucija omogućila je goleme negativnosti, nepravde i asocijalnosti, među kojima je posebno bolna pljačka nekolicine na račun siromaštva većine građana. Budući da sam stručan, moralan i socijalno odgovoran, te nisam dio korumpiranih struktura, znam, umijem i mogu biti predsjednik koji će koristiti ustavne ovlasti koje predsjednika čine obveznim i odgovornim za zakonsko, uredno i pravedno djelovanje svih tijela državne vlasti. KAJIN - Tražit ću od Vlade da izvrši reviziju pretvorbe i privatizacije, da se dozna kako je tko došao do prvog milijuna € ili $, tražit ću da se iz popisa branitelja izbrišu lažni branitelji i invalidi, stvarnom invalidu kuna više, ostali trebaju sve vratiti, tražit ću da se počiste javne tvrtke, a odgovorni za krađe »pohapse «, tražit ću da se nagrađuje rad jer nema bolje socijalne politike od politike pune zaposlenosti, kao što ni nema bolje politike do mladih od politike pune zaposlenosti, ali to vrijedi i za stare, ne da bi oni radili, već da ne bi morali brinuti o svojoj djeci koja odrastaju bez posla, tražit ću da se omogući povratak izbjeglog stanovništva i da položaj životinja u azilima ne bude bolji od položaja starih, bolesnih i nemoćnih. MIKŠIĆ - Konkretne mjere koje su potrebne za jačanje Hrvatske jesu u prvom redu smanjenje nezaposlenosti, jačanje gospodarstva, jačanje izvoza. Tim mjerama povećat će se i životni standard u Hrvatskoj i time postići i veći stupanj socijalne pravde. Pravo na posao i život dostojan čovjeka pravo je svakoga hrvatskog građanina. Moja tvornica u Belom Manastiru primjer je poduzetništva koje ću razvijati u Hrvatskoj. 95% proizvodnje u Belom Manastiru namijenjeno je izvozu, ne samo u Europu već po čitavom svijetu, izvozimo čak i u Kinu. PRIMORAC - Nužno je u partnerstvu s udrugama građanskog društva izraditi i ostvariti jasno osmišljene programe socijalne zaštite te realne izvore njihova financiranja kako teret opterećenja ne bi neravnomjerno bio raspoređen na radno aktivan segment društva - to ću kao predsjednik ostvariti. Hrvatsko gospodarstvo prolazi kroz najkritičnije razdoblje od svoje neovisnosti. Kako bi se konačno pokrenulo i postalo konkurentno, gospodarstvu treba jasna i ostvariva proaktivna strategija. Za strane investitore nuždan je nedvosmislen i u stvarnom životu brzo provediv pravni okvir investiranja i poslovanja s jasnim pravilima igre odnosno zaštite interesa kako investitora tako i djelatnika, a time i interesa države u cjelini. Životno važno je utvrditi državne prioritete u idućem desetogodišnjem razdoblju. Posebnu pozornost valja između ostalog posvetiti izvozno orijentiranim industrijskim granama budućnosti te projektima održivog razvoja posebice obnovljivih izvora energije, ekološke poljoprivredne proizvodnje, turizma i kreativnih industrija. PUSIĆ - Preduvjet je da omogućimo funkcionalnost i uspješnost hrvatskog gospodarstva te ugrađivanje svih oblika zaštite osjetljivih društvenih skupina kao što su mladi, stari ili invalidi. Država treba osigurati dostupnost obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, ovisno isključivo o rezultatima a ne o imovinskom stanju roditelja. Bolji odnos u društvu moramo pokazati umirovljenicima koji su svoju mirovinu zaslužili svojim radom. U prijelaznom razdoblju trebamo osigurati umirovljenicima koji to žele i koji su radno sposobni da rade određeni broj sati dnevno. Uz to, u praksi treba zaživjeti mogućnost cjeloživotnog obrazovanja uz mogućnost prekvalifikacije radnika. Država mora omogućiti uvođenje fleksi-sigurnosti zaposlenja prilagođeno hrvatskim uvjetima. ŠKARE-OŽBOLT - Prvo što bih učinila jest vratiti vrijednost radu i omogućiti da svaki hrvatski čovjek ima šansu da živi od svojega rada te da za to dobiva primjerenu plaću. Oni najugroženiji moraju imati osiguranu veću pomoć države. Socijalna pravda danas je na niskim razinama, država se prema najslabijima odnosi maćehinski, egzistencija velike većine hrvatskih građana ugroženija je nego ikad, zavladali su kapital i profit koji beskrupulozno gaze dostojanstvo malog čovjeka. Tomu treba stati na kraj, odnosno treba naći pravu mjeru između globalizacije i sve bržega tehnološkog napretka i očuvanja temeljnih ljudskih i kršćanskih vrednota. TUĐMAN - Hrvatska država treba biti u službi svih svojih državljana jer svrha je države dobrobit onih koji je osjećaju svojim trajnim nasljeđem i dobrom. U povijesti se pravedna država, kao i u najnovije vrijeme, posebno skrbila za osjetljive i ranjive skupine, odnosno socijalno ugrožen ili hendikepiran dio svoga pučanstva. Otud i potječe ideja o socijalnoj državi koja je svoj dosadašnji vrhunac dosegnula upravo među tradicionalno katoličkim narodima. Glede socijalne pravednosti, Dragan Primorac Ś Vesna Pusić Ś Vesna Škare-Ožbolt Ś valjalo bi realizirati ideju da mirovinski fondovi postanu vlasnicima strateških hrvatskih gospodarskih subjekata i imovine, čime bi se osigurala dostojna starost našim državljanima. U stečajnim postupcima valja u prvom redu namiriti radnike, a tek onda banke i državu. Kod zapošljavanja mladeži, radi olakšanja, prve tri godine valjalo bi poslodavce osloboditi poreza na dohodak. VIDOŠEVIĆ - S poštovanjem i uvažavajući gledam na socijalni nauk Katoličke Crkve koji obuhvaća izvornu pravednost u raspodjeli dobara, ali isto tako smatram da je u hrvatskoj gospodarskoj politici nužno napraviti temeljiti zaokret koji bi omogućio da na bogatstvima Hrvatske stvorimo društvo visokog standarda. O tome sam govorio i govorit ću u svim svojim javnim istupima. Jedna od mojih osnovnih poruka jest da nitko nema pravo na siromaštvo. U suradnji s Vladom RH i ostalim subjektima i institucijama hrvatskog društva, na to ću polagati posebnu pozornost. VUKŠIĆ - Već sam rekao da neću obećavati stvari koje nisu u direktnim ingerencijama predsjednika. Predsjednik ne može predlagati konkretne mjere, takve mjere predlaže Vlada. No, predsjednik mora imati stav o svim pitanjima. Volim ljude, to je osnova moga programa. Unutar mogućih utjecanja predsjednika na Vladu, moji će savjeti biti usmjereni na to da svaka hrvatska građanka ili građanin ima osiguran socijalni minimum, zdravstveno osiguranje i besplatno školovanje. Hrvatica i Hrvata ima malo, ima nas koliko stanovnika u nekom većem europskom gradu. Svi bismo mogli pristojno živjeti kad bi bogatstvo bilo ravnomjernije raspoređeno. Zašto bi netko plovio jahtama i razbacivao se, a drugi da gladuju samo zato što smo naglo uletjeli u divlji kapitalizam koji ne mari za osnovne ljudske vrednote i potrebe.
BANDIĆ - Vjerujem da život počinje začećem i protiv svakoga sam oduzimanja života, pa tako i života nerođenog djeteta. Moramo poraditi na jačoj edukaciji i jačanju svijesti o važnosti obitelji, odgovornom odnosu prema spolnosti, ali i općenito prema životu - od začeća do naravne smrti. S druge strane, država mora postati prijateljica života, koja će aktivnije promicati i poticati demografsku politiku, jer svjesni smo u kakvoj se demografskoj situaciji Hrvatska nalazi. HEBRANG - Kao liječnik i kao vjernik zagovaram pravo na život od začeća do smrti. Kao predsjednik Republike Hrvatske poticao bih takav način razmišljanja, a posebice bih se protivio osmišljavanju pravnih propisa koji bi omogućavali eutanaziju. JOSIPOVIĆ - Svako ljudsko biće ima pravo na život, a svi zajedno moramo raditi na rehabilitaciji čovjeka. Potpuno i dosljedno poštovanje svake ljudske osobe kao vrhunske vrijednosti, bez obzira na spol, boju kože, naciju, jezik, religiju, svjetonazor, stalež, društveni položaj i politički izbor, moja je i prva pretpostavka demokracije te svake poštene, humanističke i inteligentne politike. Pobačaj je jedno od najvećih zala i dramatičan je prekid života. Ali, taj se problem, kako govori životno iskustvo, ne može riješiti zabranama i oduzimanjem prava ženi da odlučuje o rađanju. Zabrane dovode do ilegalnih i vrlo opasnih medicinskih zahvata koji često ugrožavaju život i zdravlje žene. Učinit ću sve da se edukacijom i socijalnim mjerama borimo protiv pobačaja. JURČEVIĆ - Prvo i osnovno, neotuđivo ljudsko pravo jest pravo na život, a nedvojbeno je da život započinje začećem. Nažalost, u Hrvatskoj se ljudski život u čestalo i na različite načine narušava, dovodi u pitanje i uništava. Stoga ću sav predsjednički autoritet i ovlasti ponajviše usmjeriti na zaštitu života u fizičkom smislu, te na ostvarivanje prava na dostojanstven život. KAJIN - Da. Ja sam protiv eutanazije, ali nisam da se zabrani pobačaj, iako sve treba činiti da ga bude što manje. Međutim, nemojmo insistirati na ničemu što ne prihvaća ni hrvatska javnost, ni svijet. A hrvatska je javnost dominantno kršćanski orijentirana. MIKŠIĆ - Živimo u turbulentnim vremenima, mladi su izloženi raznim nepoželjnim utjecajima, drogama... Edukacija u obitelji i školstvu prvi je korak koji trebamo poduzeti kako bismo pomogli mladima i društvu općenito smanjenjem broja neželjenih trudnoća. PRIMORAC - Vjernik sam i živim po načelima vjere. U Hrvatskoj treba educirati mlade ljude kako bi život bio zaštićen, a da zdravlje i prava mladih žena ne budu ugroženi. PUSIĆ - Smatram da je ta procjena, pa i temeljem različitih stavova medicinskih stručnjaka, pitanje svjetonazora svake osobe. Na državi nije da diktira svjetonazor pojedincima, već da omogući svakome da unutar svoje osobne autonomije odluči u skladu sa svojim svjetonazorom. ŠKARE-OŽBOLT - Naravno da svako ljudsko biće ima pravo na život, no treba voditi računa i o osobnoj slobodi pojedinca, odnosno prava žene na izbor. Država mora razviti kvalitetniju pronatalitetnu politiku te osigurati bolje uvjete zaposlenim ženama-majkama, od prava na pola radnog vremena do bolje infrastrukture, odnosno više vrtića i jaslica. Treba ulagati i u kvalitetniju edukaciju mladih te bi stoga bilo dobro u škole uvesti predmet »naše zdravlje« gdje bi mladi učili o temama iz spolnog života, ali i o opasnosti od droge, alkohola, kocke i svih drugih ovisnosti. TUĐMAN - Svako ljudsko biće ima pravo na život od začeća do naravne smrti. U ovom kontekstu valja razlikovati istinske okolnosti kad je ugrožen život ili dostojanstvo osobe. Hrvatski predsjednik trebao bi biti korektiv Vlade, koja je često zbog pragmatičnih razloga podložna pritiscima i ucjenama različitih međunarodnih lobija. Zato bi upravo predsjednik države, ako mu je doista stalo do dostojanstva ljudske osobe, trebao uložiti poseban napor i svoj predsjednički autoritet za očuvanje života od začeća do naravne smrti. VIDOŠEVIĆ - Pobačaj je najveće zlo i najveća bol za jednu ženu. I stoga odluka treba biti njezina. Ono što mi kao društvo moramo činiti jest neumorna borba za obrazovanje žena i muškaraca, jer pobačaj nije kontracepcija. Naglasak dakle stavljam na edukativni karakter svih radnjâ koje su povezane sa slobodama svakog pojedinca da sami sebi postavljaju granice o pitanju njihovih moralnih stajališta. Ja kao predsjednik promicat ću vrijednost života i poticat ću društvo da prihvati potrebu očuvanja života, ne samo kao moralno pitanje, nego kao vitalni interes moga naroda. VUKŠIĆ - Pitanje prava na život od začeća do naravne smrti u ovom trenutku smatram regulirano ustavom i zakonima koje je donio Hrvatski sabor. To je realnost. Moj osobni stav u tom pogledu proširio bih na sva živa bića za koje smatram da imaju pravo na život od začeća. Samo ne možemo zanemariti ni ustavna prava majkâ. Između toga treba naći pravu mjeru. Dodao bih da je ljudski život u današnjoj Hrvatskoj naročito nezaštićen kad se prošećete noću sami. Prije se nije događalo da te je netko spreman skratiti za glavu za sto kuna koje imaš u džepu. U mračno doba smo zakoračili. Beznađe i socijalna neosjetljivost uvukli su se u sve pore društva. Glas Koncila, broj 49 (1850), 6.12.2009. |
Monday, December 7, 2009
INSTANT KATOLICI (PO POTREBI)
